Enciklopedija
There are 3 entries in this glossary.
A
| Term |
Definition |
| Agnosticizam |
(grč. nespoznatljivo, neshvatljivo) - Općenito mišljenje da se objektivni svijet ne može spoznati, da nema apsolutne istine.
- Prema T. Huxley-u (koji je 1869. izraz uveo u literaturu), filozof. Nazor da je nemoguće upoznati posljednje osnove stvarnosti, i da je prema tome metafizika neznanstveno zanimanje.
- Gledište prema kojemu je nemoguće spoznati objektivnu stvarnost (stvar po sebi , transcendentno).
- Odricanje od ulaženja u mutna i teška teoretska pitanja koja se ne daju riješiti na temelju iskustva i poznatih podataka nauke.
Nejednako radikalne i različito obojene agnostičke misli javljaju se već u prvim počecima filozofije. Agnostička je pozadina poznate Sokratove izreke - Znam da nista ne znam, a skeptičko načelo suzdržavanja koje filozofu nalaze da ne zauzima nikakav određeni stav prema špekulativnim tezama o prirodi i čovjeku , gotovo se podudara sa modernim agnosticizmom. U novijoj filozofiji najistaknutiji agnostici su Hume i Kant.
|
| Agonija |
(grč. borba), predsmrtno stanje,borba organizma sa smrću; u prenesenom smislu proces nestajanja (odumiranja) neke društvene pojave.
|
| Al Gazali |
puno ime Abu Hamid Muhamed al Ghazali, arapski teolog i filozof, (1058-1111). Svoj spoznajno teoretski skepticizam s neoplatonskim elementima povezivao je s ortodoksnim teološkim uvjerenjem. Dokazivao je nedovoljnost razuma, kritizirao cjelokupnu filozofiju, smatrao da se filozofi varaju, pogotovo u pogledu uzročnosti.
U svome vrlo bogatom četrdesetogodišnjem znanstvenom radu napisao je sedamdeset dva djela iz oblasti islamske apologetike, logike, filozofije, prirodnih znanosti, političke teorije, komentara Kur’ana i tesawufa.
Zbog velikog autoriteta i utjecaja koji je imao u svome vremenu počasno je prozvan »učvrstiteljem i obnoviteljem islama«.
Djelo Znamenja u Allahovim stvorenjima predstavlja ranu islamsku kozmologiju struktuiranu na holističkom principu koja anticipira veliki broj novovjekovnih otkrića prirodnih znanosti.
Komentatori njegova djela često ustvrduju da je zahvaljujući upravo Gazalijevu naporu, u Islamu se nije dogodio rascjep izmedu Razuma i Srca, filozofije i teologije, kao na Zapadu, i muslimansku kulturu nije pogodio udes nihilizma.
|
|
|
 |
|
 |
|
|
Za šta nam služi orgazam? |
"Nepotrebni višak Evolucije", tako orgazam naziva profesor Stephen Jay Gould sa univeriziteta Harvard. On nije planiran od prirode, i s time je - biološki gledano - potpuno suvišan, tvrdi on. |
|
Opširnije... |
|
|
|
Podržite održavanje stranica Cyber Mahale:
Posjetioci
|
|
 |
|
 |
|
Enciklopedija
