Sve do 1750. godine većina ljudi živjela je na selu uzgajajući životinje i obrađujući zemlju. A onda su se u Engleskoj dogodila dva velika događaja koja su zauvijek promijenile svijet: poljoprivredna i industrijska revolucija. Poljoprivredna revolucija otjerala je siromašne zemljoradnike sa zemlje. Industrijskom revolucijom na mjestu malih radionica u barakama nikle su velike tvornice. Ljudi koji su otjerani sa zemlje zaposlili su se u tvornicama i počeli su se razvijati prvi veliki industrijski gradovi.

U početku je tekstilna industrija bila u samom žarištu interesovanja. Tradicionalno, pređa je rađena upređivanjem vlakana, primjerice pamučnih, na kolovratu na nožni pogon. Tkanina se dobivala tkanjem pređe na ručnom tkalačkom stroju. No, 1733. godine John Kay izradio je stroj koji je nazvao "leteći čunak". Kayev čunak tkao je tkaninu tako brzo da predioci nisu mogli napraviti dovoljno pređe.

Godine 1764. tkalac iz pokrajine Lancashire James Hargreaves napravio je stroj koji je preo konac na osam vretena istodobno. Bio je to stroj za kućnu upotrebu, ali je još veću prekretnicu predstavljao vodeni tkalački stan Richarda Arkwrighta iy 1766. godine. Pokretalo ga je vodeničko kolo. Godine 1771. Arkwright je ugradio čitav niz vodenih tkalačkih stanova u jednu vodenicu u Cromfordu u pokrajini Derbyshire u Engleskoj i tako stvorio prvu veliku tvornicu na svijetu.

U prvim tvornicama strojeve je pokretala voda. Thomas Savery je 1968. godine izumio je stroj za crpljenje vode iz rudarskih okna, a inačica koju je razvio Newcomen dvadesetih godina 18. stoljeća, bila je ugrađena u mnoge rudnike. Newcomenov stroj je trošio mnogo ugljena, ali je osamdesetih godina 18. stoljeća James Watt izmislio jeftiniji parni stroj, a oni su uskoro preuzeli mjesto vodenih u tvornicama. Na taj način tvornice više nije trebalo postavljati pored rijeka.

Uspjeh parnoga stroja ovisio je o strojnim alatima za oblikovanje metala, poput bušilice za metal Johna Wilkinsona iz 1775. godine, te o željezu i ugljenu. Ugljen je davao toplinu potrebnu za izradu, odnosno taljenje željeza. 1713. godine Abraham Darby otkrio je kako se željezo može taliti koksom. Uskoro su koksare počele proizvoditi goleme količine željeza. Kombinacija velikih, parom pokretnih strojeva, jeftinog željeza i ugljena pokazala se nazaustavljivom.

Vodena predilica

Izum stroja za predenje 1766. godine koji je Sir Richard Arkwright (1732. - 1792.) nazvao predilicom, označio je prekretnicu u prelasku sa strojeva na ljudski ili konjski pogon na strojeve pokretanim vodom, a kasnije parom. Arkwright je u početku napravio planove za stroj koji bi pokretala konjska snaga. No, 1771. godine prilagodio je stroj vodenom pogonu, po čemu je i nazvan vodenom predilicom.