21. oktobra 1879. došlo je do preloma: Thomas Alvi Edisonu je uspjelo da napravi sijalicu koja svijetli punih 13,5 sati - ravno tome do tada niko nije bio uspio.

S tim uspjehom je svoju samo godinu dana ranije osnovanu kompaniju Edison Light Company u Menlo Park-u, New Jersey, vidio skoro na cilju. Sad se činilo moguće trajno proizvoditi svjetlost iz struje.

Među njegovim sponzorima je bio i veoma bogati financijer J.P. Morgan - banke su imale povjerenja u Edisonovu dalekovidost. 1876. je već bio izumio mikrofon, a dvije godine kasnije fonograf. Pošto je za Novu Godinu 1879. svoju sijalicu pretstavio štampi, posvuda je bilo govora o ulasku u jedan napredni vijek tehnike. Oduševljenje je još više poraslo kad je Edison prezentujući sijalicu, tvrdio da će svijetliti čitavih 1200 sati.

Ali kako će on svoj produkat približiti čovjeku? Električne centrale koje bi mogle masovno napajati lampe strujom tada još nisu postojale. Sve što je postojalo je bio od Engleza Michael Faradey-a već pronađeni generator izmjenične struje. No, on je proizvodio jaku struju od koje su sijalice pucale. Nakon kraćeg vremena polazi Edisonu i njegovim saradnicima za rukom da proizvedu prekidač, koji će napon Faradejevog generatora spustiti na 110 volti i proizvesti iz naizmjenične istosmjernu struju. Sade je Edison mogao početi sa gradjom svoje prve električne centrale.

Prva je nastala u periodu izmedju 1880. i 1882. u Perl Streat u New York-u. Ulične svjetiljke opksrbljene strujom iz ovakve centrale pravile su od noći dan - ali samo u jednom krugu od nekoliko stotina metara. Dalje od te razdaljine je otpor bakarnih provodnika za istosmjernu stuju postajao isuviše velik. Uprskos tome Edisonu je uspjelo da nekim gradovima proda svoje električne centrale.

Juna 1884. godine mladi srpski inžinjer Nikola Tesla sa četiri centa u džepu, par svojeručno napisanih poema i jednim preporučujućim pismom, stupa na američko tlo. U pismu preporuci Charles Batchelor-a, direktora Edisonove firme u Parizu, je pisalo : "Dragi moj Edisone, znam za dva velika čovjeka i jedan od njih si ti. Drugi je ovaj mladić."

Edison ga zapošljava kod sebe i obećava mu 50 000 $ ako uspije da unaprijedi njegove generatore. Nakon godinu dana je Tesla u tome i uspio, i Edison je prihvatio projekat. Kada je mladić potom zatražio obećanu nagradu, Edison mu je uzvratio, da Tesla očito ne razumije američki smisao za humor, i pogazio obećanje. Kao vrstu kompromisa mu nudi povećanje plate na 7$ sedmično. Tesla daje otkaz.

U isto vrijeme i biznismen George Westinghouse počinje da eksperimentiše sa strujom. Suprotno od Edisona on preferira naizmjeničnu struju, onako kako je i proizvodi Faraday-ov generator: Kod naizmjenične struje je gubitak energije manji nego kod istosmjerne. Nakon što je jedan Westinghouse-ov saradnik projektovao transformator naizmjenične struje koji je smanjio napon Faraday-evog generatora jake struje, 1886. takođe i Wesinghouse izgrađuje svoju elekro-centralu u Barrington-u, Massachustetts, i na mladom trzištu struje postaje ozbiljna konkurencija Thomasu Edisonu.

Dvije godine kasnije Westinghouse upoznaje od strane Edisona ponižavanog Nikolu Teslu i saznaje da je Srbin u međuvremenu izumio dinamo za naizmjeničnu struju: jedan generator, koji funkcioniše bez mehaničkog trenja! Tesla se pridružuje Westinghouse-u i gradi za njega dalje električne centrale: Sa Teslinim dinamom Westinghouse je mogao sada bez ikakvog gubitka napona isporučivati struju stotinama kilometara daleko. Biznismen je maštao o tome da cijela industrijska postrojenja stavi u pogon strujom.

Edison osjeća pritisak svog konkurenta i sada poseže za perfidnim metodama. Tvrdi da je Westinghouse-ova naizmjenična struja opasnija od njegove istosmjerne struje, te da se sa naizmjeničnom može čak i ubiti. Da bi to i dokazao Edison izvodi pred očima stampe jezive spektakle: Psi, telad, konji, pa čak i jedan slon, bivaju malo s jednom pa malo s drugom strujom javno ubijani, i svaki put je išlo sa naizmjeničnom strujom brže.

(Kliknite na sliku da bi otvorili web-stranicu na engleskom jeziku o "smaknuću" slona Topsy)

Kad je Edison saznao da Savezna Država New York želi primijeniti struju u svrhu „humanog" pogubljenja ubica, iskorištava povoljnu priliku da odlučujuće naškodi svom konkurentu. Brzo i humano ubijanje može uspjeti samo sa Westinghouse naizmjeničnom strujom, tvrdio je Edison i da bi to i dokazao njegova firma gradi u istoriji prvu električnu stolicu za pogubljenje. Naravno ona je radila uz pomoć naizmjenične struje. 1890. godine je ova stolica upotrebljena prvi put za pogubljenje . Wesinghouse-ove sudske parnice protiv toga su bile uzaludne.

Edison je vjerovao da je sa pogubljenjem „opasnost" naizmjenične struje jednom za svagda dokazana. No, njegova priča ne nalazi više odjeka u javnosti - tehnička nadmoć naizmjenične struje je bila nesaglediva. 1893. Westinghouse dobija nalog da osvijetli svjetsku izložbu organizovanu povodom 400 godina od Kolumbovog otkića Amerike u Chicago-u. Njegov genijalni inžinjer Nikola Tesla projektovao je za tu priliku naizmjeničnom strujom napajano osvjetljenje, koje je posjetioce bacilo u bezgranično čuđenje.

1. maja 1893. godine, predsednik Grover Clevelend je pritiskom na dugme upalio 100.000 sijalica. Takvo osvjetljenje bilo je do tada neviđen prizor, kojim su pokazane mogućnosti naizmjenične struje. Izložba je trajala 6 mjeseci. 25 miliona Amerikanaca se moglo uvjeriti u prednosti sistema naizmjenične struje. Jednosmjerna struja i Edison su izgubili bitku.

Nikola Tesla

Rođen je 10. jula 1856. god. u Smiljanjima, Hrvatska. Njegovim izumima pripadaju naizmjenična struja, naizmjenični motor, tesla spula, radio tehnika, daljinski upravljači, radio (energetski odašiljač, prijemnik za slobodnu energiju), žarulja visoke frekvencije, i vise od 700 ostalih patenata. Umro je 7. januara 1943. god. u New York, kao američki državljanin.

Preko ovog linka možete pogledati dokumentarni film u trajanju od 46 min. na engleskom jeziku o Tesli:
http://video.google.com/videoplay?docid=-5834867580747017149&q=tesla

Privitci:

Fiorello La Guardia o Tesli

[Skinite audio privitak da bi preslušali govor gradonačelnika New York-a, Fiorello La Guardia, povodom smrti Nikole Tesle.]

6848 Kb

0 Downloadi